Home / 2022 / Pravoslavni vernici danas PROSLAVLJAJU USKRS

Pravoslavni vernici danas PROSLAVLJAJU USKRS

Foto SPC

Foto SPC

Pravoslavni vernici danas proslavljaju Vaskrsenje Isusa Hrista, praznik koji simbolizuje pobedu života nad smrću i grehom. Uskrs je najveći hrišćanski praznik jer suština hrišćanskog učenja označava Hristovo vaskrsnuće iz mrtvih.

Uskrs se praznuje tri dana i predstavlja tzv. „pokretni“ praznik, što znači da se njegov datum menja svake godine, ali uvek mora da bude u nedelju.

Dok je Božić najradosniji dan u hrišćanstu jer je tada na svet došao Mesija, Uskrs predstavlja samu srž hrišćanstva a to je pobeda nad smrću kroz žrtvovanje i patnju.

Uskrs se slavi prve nedelje posle punog meseca posle prolećne ravnodnevnice. Takođe, pravoslavni Uskrs ne može se praznovati istog dana ili pre Pashe (jevrejski pokretni praznik). Kod pravoslavnih hrišćana, koji koriste stari (Julijanski) kalendar (Srpska, Ruska, Jerusalimska crkva,…), kao i kod pravoslavnih hrišćana koji koriste Milankovićev (reformisani Julijanski) kalendar (Grčka, Bugarska, Rumunska, Carigradska, Kiparska i Aleksandrijska crkva), Uskrs je uvek između 4. aprila i 8. maja.

Kod ostalih hrišćana, koji koriste novi (Gregorijanski) kalendar, Uskrs je uvek između 22. marta i 25. aprila.

Za Uskrs su, takođe, vezani lepi običaji u našem narodu. U celom hrišćanskom svetu, pa i kod Srba, za ovaj praznik je vezan običaj darivanja jajima. Jaje je simbol obnavljanja prirode i života. I kao što badnjak goreći na ognjištu daje posebnu čar božićnoj noći, tako isto vaskršnje crveno jaje znači radost i za one koji ga daju i koji ga primaju.

Uskršnje slavlje je za vernike kraj Velikog posta, a prvi mrsni zalogaji su vaskršnja jaja koja se, prema drevnom običaju, farbaju u crveno kao simbol prolivene krvi Hristove. Prema predanju, prva jaja je caru Tiberiju poklonila Marija Magdalena, koja je u Rim došla sa porukom o vaskrsenju.

Dani pre Uskrsa

Kako Uskrs slavi uskrsnuće kao jednu od najznačajnijih dogmi hrišćanstva, važna je i priprema vernika za ovaj praznik. Prethodi mu najduži post i važni praznici. Osam dana pre Uskrsa obeležava se Lazareva subota, koja slavi čudo Lazarevog uskrsnuća, a odmah sutradan su Cveti, praznik koji čuva sećanje na dan kada je Isus Hrist sa učenicima došao u Jerusalim.

Nedelja pred Uskrs naziva se strasna nedelja i svi dani označeni su kao veliki, od ponedeljka do petka. Petak se smatra najtužnijim jer je tada Isus razapet na krstu sa trnovim vencem kao krunom.

Veliki petak je dan tišine, ne peva se i ne igra, na crkvama ne zvone zvona. Liturgija se služi samo ako se poklapa sa praznikom Blagovesti, a na posebno ukrašen sto pored oltara izlaže se plaštanica, koja predstavlja Hristov grob. Celivanje plaštanice traje do Uskrsa, a postoji i običaj da se vernici provlače ispod stola zamišljajući želju i moleći se Bogu za ispunjenje.

U nekim krajevima se pokojnici ne sahranjuju na Veliki petak jer se veruje da bi se time „poremetila zemlja u kojoj počiva Isus”.

Farbanje jaja za Uskrs

Jedan od najlepših i najradosnijih srpskih običaja, koji se nije iskorenio, jeste farbanje jaja za Uskrs. Jedan od pravoslavnih običaja koji se održao i danas je da se u sud sa vodom, u kome će se kuvati i farbati jaja, dodaje malo osvećene vodice – vaskršnje ili bogojavljenske. Prvo obojeno jaje, ostavlja se na stranu do idućeg Uskrsa i zove “čuvarkuća”.

Na dan Uskrsa neizostavno je i kucanje ili tucanje jajima. Jaja se najpre tucaju vrh u vrh, a posle šotku u šotku. Onaj ko razbije tuđe jaje uzima ga za sebe.

Na Uskrs se prvo jede kuvano uskršnje jaje, a onda ostalo jelo. Toga dana, ako gost dođe u kuću, prvo se dariva farbanim jajetom, pa se onda poslužuje ostalom hranom ili pićem.

Na Uskrs, rano ujutru ljudi su odlazili u crkve na jutrenje. U Rusiji je bio običaj da ako se neko uspava i ne dođe na jutrenje u crkvu idu po njega, polivaju ga vodom, ili ga bacaju u reku. U 17. veku, Sinod Ruske crkve je posebnim ukazom zabranio provođenje ovog običaja, koji je dovodio i do smrtnih stradanja ljudi. Posle ručka ljudi su se okupljali kod Crkve, a ako u selu nema crkve, pod zapis (sveto drvo).

Uskrs ili Vaskrs

Ako ste u dilemi kako treba pravilno jedni drugima da čestitamo, treba da znate da je to zbog raznih uticaja kulturnih i vremenskih tradicija, u kojima smo se nalazili. Tako danas imamo Uskrs – srpsko narodno, Vaskrs – staro srpsko književno i crkveno i Voskresenije današnje srpsko crkveno.

Vuk Karadžić, u svom “Rječniku”, za glavni naziv ovog praznika je uzeo Vaskrsenije, ali pominje i druge nazive – Vaskrsenje, Uskrs, Vazam, Veligdan. U njegovoj zbirci poslovica, u jednoj se sreće prvi navedeni naziv, a u dve – Uskrs.

Kako god da odlučite da oslovljavate ovaj praznik, Uskrs ili Vaskrs, važno je da ga provedete u miru i ljubavi. Budite srećni i blagoslovljeni u krugu svojih najmilijih. Srećan Uskrs. Hristos Vaskrese!

Izvor: BIZLife

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

x

Check Also

SUTRA SU MITROVSKE ZADUŠNICE

Srpska pravoslavna crkva i vernici će sutra, 5. novembra obeležiti jedan od ...